Sjemenke drevnog naslijeđa: Drevno sjeme proklijalo je danas

Sadržaj:

Sjemenke drevnog naslijeđa: Drevno sjeme proklijalo je danas
Sjemenke drevnog naslijeđa: Drevno sjeme proklijalo je danas

Video: Sjemenke drevnog naslijeđa: Drevno sjeme proklijalo je danas

Video: Sjemenke drevnog naslijeđa: Drevno sjeme proklijalo je danas
Video: Connecting with ancient traditions through seeds 2024, April
Anonim

Sjemenke su jedan od gradivnih blokova života. Oni su odgovorni za ljepotu i blagodat naše Zemlje. Također su izuzetno stoički, s drevnim sjemenkama pronađenim i uzgojenim posljednjih godina. Mnoga od ovih sjemenki iz prošlosti stare su desetine hiljada godina. Sjemenke drevnog naslijeđa su ključni ključ za život predaka i evoluciju flore planete.

Ako brinete o datumu sadnje na vašem paketu sjemena, možda nećete morati biti previše zabrinuti. Naučnici su otkopali sjemenke stare hiljade godina, te su u svojoj radoznalosti uspjeli proklijati i posaditi neka od njih. Posebnu intrigu predstavljaju sjemenke drevnih urmi koje su stare oko 2000 godina. Postoji i nekoliko drugih primjera drevnog sjemena koje je klijalo i proučavalo se.

Ancient Heirloom Seeds

Prva uspješna sadnja iskopanog sjemena bila je 2005. Sjeme je pronađeno u ostacima Masade, stare zgrade koja se nalazi u Izraelu. Inicijalna biljka je klijana i uzgojena iz sjemena drevnih urmi. Dobio je ime Metuzalem. Procvjetao je, na kraju je proizveo offsetove i uzimao polen kako bi oplodio moderne ženske palme. Nekoliko godina kasnije proklijalo je još 6 sjemenki što je rezultiralo 5 zdravih biljaka. Svako seme potiče iz tog vremenaSvici s Mrtvog mora su bili u izradi.

Druge sjemenke iz prošlosti

Naučnici u Sibiru otkrili su zalihe sjemena biljke Silene stenophylla, bliskog srodstva modernog uskolisnog kampiona. Na njihovo veliko iznenađenje, uspjeli su izvući održiv biljni materijal iz oštećenog sjemena. Na kraju su ove klijale i izrasle u potpuno zrele biljke. Svaka biljka imala je malo različite cvjetove, ali inače isti oblik. Čak su proizvodili i sjeme. Smatra se da je duboki permafrost pomogao očuvanju genetskog materijala. Sjeme je otkriveno u jazbini vjeverice koja je bila 124 stope (38 m) ispod nivoa zemlje.

Šta možemo naučiti od drevnih sjemenki?

Pronađeno i uzgojeno drevno sjeme nije samo kuriozitet, već i eksperiment učenja. Proučavajući njihov DNK, nauka može otkriti koje su adaptacije biljke napravile koje su im omogućile da prežive tako dugo. Također se pretpostavlja da permafrost sadrži mnogo izumrlih biljnih i životinjskih primjeraka. Od njih, biljni svijet koji je nekada postojao mogao bi vaskrsnuti. Dalje proučavanje ovih sjemenki moglo bi dovesti do novih tehnika očuvanja i adaptacija biljaka koje bi se mogle prenijeti na moderne usjeve. Takva otkrića mogu učiniti naše usjeve hrane sigurnijim i sposobnijim za preživljavanje. Mogao bi se primijeniti i u sjemenskim trezorima gdje je sačuvan veći dio svjetske flore.

Preporučuje se: